Radio roman

U romanu Divlje guske Julijane Adamović ništa nije onako kako se na prvi i drugi pogled čini. Očevi i majke nisu samo brižni roditelji koji podižu svoju djecu, djedovi i bake nisu samo toplo krilo u kojem se unučice gnijezde uz biblijske priče, guske nisu tek pernate predstavnice idiličnog seoskog ambijenta, a ni djevojčice koje nose priču nisu baš najtočnija, očekivana verzija sebe. Redateljica : Hana Veček, adaptiralazaradio urednica: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbeni urednik: Maro Market, glumili su: Lana Barić, Darija Lorenci Maša Ilijić Vlasta Ramljak Hrvoje...

Junakinja romana “Bilješka o piscu” deset je godina tražila smisao svog života u dalekoj Švedskoj. Sada kad se vratila i kad smrt polagano kuca na njezina vrata pokušat će shvatiti što se, zapravo, dogodilo s njezinim životom koji je protekao u očekivanju odluke jednoga muškarca. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Miodrag Racković; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstor: Vito Gospodnetić; urednica: Maja Gregl. Glume: Doris Šarić Kukuljica, Biserka Ipša, Sven Medvešek. Premijerno emitirano u travnju 2001

Roman «Osmi povjerenik» duhovita je priča o izmišljenom otoku Trećiću na kojemu mještani ne žele uspostaviti vlast jer smatraju da bi bilo kakva vrsta političkog organiziranja ugrozila njihov skladan život. Država, pak, vladati mora pa im šalje svoje povjerenike ne bi li nekako, na taj neposlušni otok bacila svoje konope Adaptacija i režija: Jasna Mesarić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstorica: Anka Savić; urednica: Nada Zoričić. Glume: Ankica Dobrić, Mladen Vasary, Marina Poklepović Kostelac, Tomislav Martić, Vinko Kraljević, Krunoslav Šarić. Premijerno emitirano 20-24.11.2006.

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika...

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika...

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika...

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika...

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika...

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i o...

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljuba...

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim...

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim...

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim...

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim...

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim...